Vino

Utorak, 18 Lipanj, 2013

Ljubitelji aktivnog odmora i prirode za boravka u gradu Pagu mogu uzivati u nizu sportsko rekreacijskih sadrzaja. Uz brdski kamenjar, na nekadasnjim drevnim ovcarskim stazama, uredeno je 115 km biciklistickih staza. Stijene koje se okomito uzdizu nad morem, pravi su izazov za alpiniste, a na njima su postavljeni i alpinisticki smjerokazi. Podmorje Paga iznimno je atraktivno za ronjenje, a sama Paska uvala pogodna za jedrenje i surfanje.

Grad Pag obiluje pjescanim, sljuncanim i kamenim plazama. Prsten Paske uvale sini sak 27 km plaza, a najpoznatije i najljepse medu njima su Janjece vode, Tri glave, Bosana, Dubrava, Sveti Marko, Sveti Duh, Zrce, Caska, Rucica, Slana, Malin, Veliki Zaton, Bijele stijene, Veli bok, Mali bok, Kotica i Basaca. Do vecine plaza unutar uvale mo�ete doci autom, osim do plaza smjestenim u Paskim vratima, do kojih mozete doci iskljucivo brodom.

U gradu Pagu se proizvodi kvalitetan i vrlo cijenjen tvrdi ovcji sir. Uz Paski sir mozete probati ukusnu pasku janjetinu, bijelo vino, rakiju travaricu i domaci prosek. Na ribarnici mozete kupiti svjezu ribu, rakove i skoljke, a riblje specijalitete mozete probati u restoranima. U benediktinskom samostanu sv. Margarite se proizvodi baskotin, tvrdo pecivo cija se tajna proizvodnje cuva u samostanu.

Grad Pag ima bogatu folklornu bastinu. Paska narodna nosnja je lijepih boja i oblika, a osobito je atraktivno zensko pokrivalo za glavu obrubljeno paskom cipkom. Paska cipka je najljepsi autohtoni suvenir, izraduje se sivanjem, a koristi se kao samostalni ukras ili dio odjece.

Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznacajnije gradevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knezev dvor i kula Skrivanat - jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruzivale grad. Osim navedenih gradevina mozete razgledati crkve sv. Jurja, sv.Frane, samostan sv. Margarite i magazine soli. Arheolosko podrucje Stari grad s crkvom sv.Marije i ostacima akropole udaljeno je samo kilometar od gradske jezgre.

Grad Pag je grad morske soli. Zbog njene vaznosti u 15. stoljecu nastao je Pag kao planski i plansko utvrdeni grad, koji pri obilasku pruza poseban osjecaj. Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paske cipke koja se njeguje kroz stoljeca, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni rucni rad zivi i danas na ulicicama starog grada. Povijesno-kulturno najzanimljivije mjesto na Pagu grad Pag nije i najstarije mjesto na otoku. Kilometar juznije nalaze se ostaci naselja (utvrdeni samostan i crkva) koje je prethodilo danasnjem gradu Pagu - Stari grad Pag.

Vino

Tradicija pravljenja vina na otoku Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća, vinogradarstvo je bilo jedno od temelja paškog gospodarstva. Uglavnom se na Pagu godišnje ubiralo oko 3 300 tona grožđa. Najveći dio se koristio za proizvodnju vina, a tek se manji dio prodavao na tržištu kao voće. Od paških vina, stoljećima je bila poznata žutica.

Danas se na Pagu proizvode sortna vina kao što su «Gegić» i «Burin» od zaštićenih vrsta grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na području Kolanjskog polja, Novaljskog polja, na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. 2002. godine na Pagu počelo se obnavljati vinogradarstvo, tako da se ponovno postiže prosjek proizvodnje iz najboljih godina. Paško vino spada u lakša vina koja se uglavnom piju uz riblja jela. Proizvode se i vina koja idu uz nešto teža jela, kao što je primjerice janjetina. Na otoku se domaće vino može kupiti kod samostalnih proizvođača koji obično na svojim kućama imaju istaknut natpis kojim obavještavaju o prodaji vina. Nekada se vino gotovo isključivo prodavalo u konobama. U Pagu postoji jedna točionica, a u trgovinama se mogu pronaći i vina tvrtke «Vinogradi otoka Paga». Ukoliko želite kupiti vino kod samostalnih proizvođača, u domaćinstvima, raspitatajte se kod domaćih ljudi, koji su dobro obaviješteni tko ima dobro, a tko lošije vino. Paška vina uglavnom ne sadržavaju veliku količinu alkohola. Nekada se vino isključivo prodavalo, a ono što se ne bi prodalo, pretvaralo se u ocat (kvasinu). Ocat se pio više od vina, uglavnom su ga pili težaci jer je imalo svojstvo obnavljanja snage. Pažani su domaće vino često koristili i kao hranu. U crno vino umakali su kruh i to su smatrali vrlo kvalitetnim obrokom.